Turizam velikih razmjera ugrožava opstanak morskih kornjača

Morske kornjače zbog svoje ugroženosti spadaju u posebno zaštićene životinjske vrste, a štiti ih se nacionalnim i međunarodnim propisima. Njihova je populacija unatoč tome u padu. Kako bi se ojačala svijest javnosti o ovom problemu, određen je Svjetski dan morskih kornjača, koji se održava svake godine u lipnju. Od sedam vrsta morskih kornjača u svijetu, na Mediteranu ih je tri, a od njih u Jadranu najčešće susrećemo glavatu želvu. Hrani se ribama, spužvama, meduzama i rakovima, a doživi i do 80 godina. Iako su tako dugovječne, njihova populacija u velikom je padu. Gužve na pješčanim plažama Turske, Grčke i Cipra uznemiravaju ženke morske kornjače i ometaju odlaganje jaja. Kornjače stradavaju i zbog plastičnog otpada u moru. Treći razlog je slučajan ulov, a četvrti je namjeran ulov zbog suvenira.

Glavata želva u potrazi za hranom kreće se kroz cijeli Jadran. Mreža za zaštitu kitova i morskih kornjača u Jadranu projekt je zemalja s izlazom na Jadransko more koji je zaključen 2015. godine i koji je potaknuo njihovu međusobnu suradnju. Zahvaljujući njoj, osnovale su se ustanove za oporavak ozlijeđenih morskih kornjača. Jedna od njih je i u Hrvatskoj, u Akvariju Pula, a zove se Centar za oporavak morskih kornjača i svake godine u more pušta kornjače koje su se prije toga uspješno oporavile nakon njege i liječenja koje su im pružili predani stručnjaci ove ustanove.

Nisu samo kornjače ugrožene, one su samo očit primjer. Plastični otpad možemo kriviti za uginuće preko sto milijuna životinjskih jedinki godišnje. Plastika ih guši, a ukoliko je pojedu, prereže im crijeva, što znači izuzetno dugotrajno i bolno ugibanje. Ono što možemo učiniti je odgovorno postupati sa svojim otpadom, reciklirati i dijeliti informacije poput ove. Naiđete li na ozlijeđenu kornjaču (ili drugu zaštićenu životinju) držite je u hladu i močite je vodom, te kontaktirajte Obalnu stražu RH na besplatan broj 0800 0007.